Doprinosi poslodavaca u FBiH 2026: šta smanjenje sa 10,5% na 5% znači

Poslodavci u Federaciji BiH od 1. jula 2025. godine plaćaju gotovo upola manje doprinosa po zaposlenom nego ranije — stopa na teret poslodavca pala je sa 10,5% na 5% od bruto plate. Za firmu s desetak zaposlenih to nije kozmetička promjena, nego stvarna ušteda koja se osjeti na godišnjem nivou. Problem je što veliki broj poslodavaca još uvijek posluje po starim pretpostavkama o strukturi troška radne snage.

Šta se tačno promijenilo od 1. jula 2025.

Zakonom o izmjenama Zakona o doprinosima FBiH („Sl. novine FBiH“, broj 33/25), zbirna stopa doprinosa na teret poslodavca smanjena je sa 10,5% na 5% od bruto plate zaposlenika, počevši od 1. jula 2025. godine. Kao posljedica, ukupna stopa doprinosa u FBiH — zbir onoga što se izdvaja iz plate radnika i onoga što dodatno uplaćuje poslodavac — pala je sa 41,5% na 36%, što predstavlja smanjenje od 5,5 procentnih poena na ukupnom nivou opterećenja rada porezima i doprinosima.

Za privredna društva (d.o.o., d.d.) i dalje se dodatno primjenjuje naknada za fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom od 0,5%, dok su obrti tog izuzeti.

Zašto je do smanjenja došlo

Kontekst ove izmjene direktno je vezan za nagli skok minimalne plate u FBiH tokom 2025. godine — sa 619 KM na 1.000 KM, odnosno rast od 61,55%. Takav nagli skok baznog troška rada izazvao je zabrinutost poslodavaca, naročito u sektorima s velikim brojem zaposlenih na niskim platama, gdje se povećanje minimalca direktno prevodi u znatno veći ukupan trošak. Smanjenje doprinosa na teret poslodavca predstavljalo je zakonodavnu mjeru rasterećenja koja djelimično kompenzuje taj rast, bez smanjivanja neto primanja samih radnika.

Koji sektori osjete najveći efekat

Efekat smanjenja doprinosa poslodavca nije jednak za sve poslodavce — najviše ga osjete firme s velikim brojem zaposlenih na platama bliskim minimalcu, tipično u sektorima poput trgovine, ugostiteljstva, tekstilne industrije i pojedinih usluga s intenzivnim korištenjem radne snage. Za takve poslodavce, gdje masa plata čini najveći dio operativnog troška, čak i smanjenje od 5,5 procentnih poena na ukupnu stopu doprinosa prevodi se u osjetnu uštedu na godišnjem nivou, jer se primjenjuje na veliki broj radnika istovremeno.

S druge strane, firme s malim brojem visokospecijalizovanih, visokoplaćenih radnika (IT sektor, konsalting, pojedine profesionalne usluge) osjete efekat drugačije — apsolutna ušteda po radniku je veća zbog više bruto osnovice, ali proporcionalni uticaj na ukupan budžet firme obično je manji, jer plate takvih radnika čine manji dio ukupnih operativnih troškova u poređenju sa sektorima s masovnim zapošljavanjem.

Kako to utiče na ukupan trošak zaposlenog

Za firmu koja zapošljava veći broj radnika na plate bliske minimalcu, razlika od približno 89 KM mjesečno po radniku, pomnožena brojem zaposlenih i s dvanaest mjeseci, predstavlja realnu i mjerljivu godišnju uštedu na masi doprinosa — sredstva koja se mogu preusmjeriti na povećanje plata, investicije ili jednostavno poboljšanje profitne marže.

FBiH naspram RS: potpuno različita filozofija doprinosa

Ako firma posluje u oba entiteta, ili razmatra gdje registrovati poslovanje, razlika u strukturi doprinosa nije samo pitanje procenta — riječ je o suštinski drugačijem sistemu. U Republici Srpskoj svi doprinosi su na teret poslodavca: zaposleniku se od bruto plate ne odbija ništa za doprinose, dok poslodavac odvaja doprinose u ukupnoj stopi od 31% povrh bruto plate. U FBiH, nasuprot tome, teret doprinosa je podijeljen — najveći dio (31% od bruto) plaća se iz onoga što bi inače bila radnikova bruto plata, a poslodavac dodaje relativno malih 5%.

Obrti naspram d.o.o.: razlike u dodatnim obavezama

Pored redovnih doprinosa, privredna društva u FBiH imaju dodatnu obavezu izdvajanja 0,5% za fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom — obaveza koje su obrti (samostalne radnje) izuzeti. Za manje firme koje razmatraju formu poslovanja, ovo je jedan od manjih, ali opipljivih faktora koji utiče na ukupan trošak radne snage, uz standardna pitanja odgovornosti za obaveze, poreznog tretmana dobiti i administrativnih zahtjeva koja generalno prate izbor između obrta i privrednog društva.

Šta ovo znači za planiranje zapošljavanja

1. Preračunajte trenutni budžet za nove zaposlene koristeći aktuelnu stopu doprinosa poslodavca od 5%, umjesto stare pretpostavke od 10,5%.
2. Ako planirate širenje tima, iskoristite oslobođena sredstva za poređenje ukupnog troška zapošljavanja u FBiH naspram RS, posebno ako poslujete ili razmatrate poslovanje u oba entiteta.
3. Provjerite primjenjuje li vaš knjigovodstveni servis ili softver za obračun plata ažurirane stope — greške u primjeni stare stope doprinosa direktno utiču na tačnost poreznih prijava i mogu izazvati naknadne korekcije.
4. Za privredna društva, ne zaboravite uračunati dodatnih 0,5% za fond za profesionalnu rehabilitaciju, koje se ne primjenjuje na obrte.

Neočekivani ugao: niža stopa poslodavca ne znači nužno jeftinijeg radnika

Poslodavci koji su čuli samo za „smanjenje doprinosa poslodavca sa 10,5% na 5%“ ponekad pogrešno zaključe da je rad u FBiH sveukupno jeftiniji nego ranije, zanemarujući da se u istom periodu i minimalna plata (osnovica na koju se doprinosi obračunavaju) značajno povećala. Smanjenje stope poslodavca djelimično je kompenzovalo rast osnovice, ali ne u potpunosti — krajnji efekat na ukupan trošak po radniku zavisi od toga koliko je konkretna plata iznad ili blizu zakonskog minimuma. Za radnike na platama znatno iznad minimalca, efekat smanjenja stope je proporcionalno veći u apsolutnom iznosu nego za radnike na samom minimalcu, jer se 5,5 procentnih poena smanjenja primjenjuje na veću bruto osnovicu. Ovo je detalj koji rijetko ko računa unaprijed, a bitno mijenja procjenu stvarne uštede za firme s većim brojem visokoplaćenih pozicija u odnosu na firme s pretežno minimalcem.

Najčešća pitanja

Za poslodavca, ova izmjena je podsjetnik da se struktura troška rada u BiH mijenja češće nego što mnogi prate — a greška u primjeni zastarjele stope, iako neintuitivna, direktno se odražava na tačnost obračuna plata i poreznih prijava firme. Vrijedi provjeriti, barem jednom godišnje, da li vaš obračun plata koristi aktuelne stope, umjesto da se oslanja na podatke iz prethodnih godina koji su u međuvremenu zastarjeli.

Izvori

• Zakon o izmjenama Zakona o doprinosima FBiH — „Sl. novine FBiH“, broj 33/25
• Odluka Vlade FBiH o iznosu najniže plaće za 2026. godinu — „Sl. novine FBiH“, broj 100/25

Ovaj članak ima informativni karakter i ne predstavlja pravni ili računovodstveni savjet za konkretan slučaj. Za tačan obračun obaveza vaše firme obratite se knjigovođi, poreznom savjetniku ili advokatu specijalizovanom za korporativno pravo.