Minimalna plata u BiH za 2026: šta ako poslodavac isplaćuje manje

Od 1. januara 2026. godine poslodavac u Federaciji BiH koji radniku isplaćuje manje od 1.027 KM neto krši zakon — bez obzira na to šta piše u starom ugovoru o radu. U Republici Srpskoj minimalac više nije jedinstven: kreće se od 1.000 do 1.450 KM, zavisno od stručne spreme radnog mjesta. Razlika između entiteta iznosi i do 423 KM za isto radno mjesto, a mnogi radnici to jednostavno ne znaju.

Tačni iznosi minimalca za 2026. godinu

Vlada Federacije BiH je na 271. hitnoj sjednici, održanoj 30.12.2025. godine, donijela Odluku kojom je najniža plaća za period od 1. januara do 31. decembra 2026. godine utvrđena u neto iznosu od 1.027,00 KM. To je povećanje od 2,7% u odnosu na 1.000 KM, koliko je minimalac iznosio 2025. godine. Odluka je objavljena u „Službenim novinama FBiH“, broj 100/25. Iznos vrijedi jedinstveno za sve radnike na puno radno vrijeme, bez obzira na djelatnost, kvalifikaciju ili veličinu firme.

U Republici Srpskoj sistem je drugačiji od 2025. godine — minimalac više nije jedinstven iznos, nego zavisi od stepena stručne spreme radnog mjesta. Vlada RS je 26.12.2025. donijela Odluku o najnižoj plati za 2026. godinu (objavljena u „Sl. glasniku RS“, broj 115/25), koja se primjenjuje od 1.1.2026.

Zašto se FBiH i RS toliko razlikuju

U Federaciji BiH minimalac se usklađuje jednom godišnje po formuli propisanoj Uredbom o metodologiji („Sl. novine FBiH“, broj 106/21): 50% rasta potrošačkih cijena i 50% realnog rasta BDP-a u periodu januar–septembar tekuće godine. Za 2026. godinu potrošačke cijene u FBiH porasle su 3,6%, a realni rast BDP-a iznosio je 1,8%, što je socijalne partnere dovelo do usaglašenog iznosa od 1.027 KM na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća 18.12.2025.

RS je 2025. godine napustila jedinstveni model i uvela stepenovanje po stručnoj spremi — radnik sa visokom stručnom spremom na minimalcu u RS je time zakonski „zaštićeniji“ od istog radnika u FBiH, gdje minimalac ne pravi razliku po obrazovanju. Za poslodavca s radnicima u oba entiteta to znači da ista pozicija (npr. administrativni radnik sa SSS) može imati različitu zakonsku donju granicu plaće u Banjoj Luci i u Sarajevu.

Šta ulazi u minimalac, a šta ne

Ovo je tačka na kojoj nastaje najviše nesporazuma. Minimalna plata odnosi se isključivo na osnovnu neto naknadu za redovan rad. Sljedeća primanja se ne smiju uračunavati u taj iznos — moraju biti iskazana odvojeno na platnom listiću:

Doprinosi poslodavca: zašto je trošak veći od neto iznosa

Da bi radnik primio 1.027 KM neto, poslodavac u FBiH mora obračunati bruto platu od otprilike 1.605 KM. Na taj bruto iznos poslodavac dodatno plaća doprinose na svoj teret — a tu je 2025. godine došlo do značajne promjene: Zakonom o izmjenama Zakona o doprinosima FBiH („Sl. novine FBiH“, broj 33/25), zbirna stopa doprinosa na teret poslodavca smanjena je sa 10,5% na 5% počevši od 1. jula 2025. godine, čime je ukupna stopa doprinosa (radnik + poslodavac) pala sa 41,5% na 36%. Cilj mjere bio je rasteretiti poslodavce nakon naglog skoka minimalca u 2025. godini.

Za privredna društva (d.o.o., d.d.) dodaje se i naknada za fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom od 0,5% — obrti su ovog izuzeti.

Kretanje minimalca u FBiH: zašto je skok u 2025. bio šok za poslodavce

Da bi se razumjelo zašto je povećanje za 2026. godinu (+2,7%) djelovalo „skromno“, treba pogledati širu sliku. Minimalna plata u FBiH godinama je bila zamrznuta na relativno niskom nivou, prije nego što je usaglašena metodologija iz Uredbe („Sl. novine FBiH“, broj 106/21) počela redovno da je usklađuje s kretanjem cijena i BDP-a.

Skok od 619 KM na 1.000 KM u 2025. godini bio je toliko nagao da su poslodavci masovno tražili prelazni period i olakšice — što je i dovelo do smanjenja doprinosa na teret poslodavca sa 10,5% na 5% od 1. jula 2025. godine, opisanog u prethodnom poglavlju. Povećanje za 2026. godinu, primjenom redovne formule (50% rasta cijena + 50% realnog rasta BDP-a), vratilo je sistem u predvidljiviji, godišnji ritam usklađivanja.

Primjer obračuna: koliko poslodavca stvarno košta radnik na minimalcu

Brojka od 1.027 KM je ono što radnik vidi na računu — ali nije ono što poslodavac stvarno plaća. Evo pojednostavljenog prikaza strukture troška za jednog radnika na minimalcu u FBiH tokom 2026. godine, u privrednom društvu (d.o.o.):

Na ovaj iznos poslodavac dodatno dodaje topli obrok i naknadu za prevoz, koji se isplaćuju odvojeno i nisu uračunati u gornju tabelu. Za obrte (samostalne preduzetnike), naknada za OSI se ne primjenjuje, pa je njihov ukupan trošak neznatno niži.

Kada poslodavac SMIJE isplatiti manje od minimalca

Zakon poznaje samo uske izuzetke, i nijedan od njih ne znači da poslodavac može proizvoljno „srezati“ platu:

• Rad kraći od punog radnog vremena (nepuno radno vrijeme) — minimalac se tada srazmjerno umanjuje prema broju odrađenih sati, a ne proizvoljno.
• Bolovanje — naknada plaće za vrijeme bolovanja obračunava se prema posebnim pravilima (obično procenat od prosjeka), pa nominalni iznos na računu može biti niži od punog minimalca za taj mjesec — to nije kršenje zakona, jer se ne radi o punom fondu sati.
• Neplaćeno odsustvo koje radnik sam zatraži — za te dane plaća se ne isplaćuje uopšte, po dogovoru.

Šta uraditi ako dobijate manje od zakonskog minimuma

1. Zatražite pismeni obračun plaće (platni listić) za sporni mjesec — poslodavac je to dužan uručiti uz svaku isplatu.
2. Uporedite osnovnu neto plaću (bez toplog obroka, prevoza i regresa) sa važećim minimalcem za vaš entitet.
3. Pismeno zatražite od poslodavca usklađivanje plaće i, ako je primjenjivo, aneks ugovora o radu.
4. Ako poslodavac ne reaguje, podnesite prijavu nadležnoj inspekciji rada — u FBiH je to Federalna uprava za inspekcijske poslove, sa kontrolom koja može obuhvatiti i do pet godina unazad.
5. Paralelno možete pokrenuti radni spor pred nadležnim sudom radi isplate razlike u plaći.

Neočekivani ugao: bolovanje i minimalac ne idu automatski zajedno

Većina radnika pretpostavlja da poslodavac uvijek mora „dopuniti“ platu do punog minimalca, bez obzira na okolnosti. To nije tačno, i upravo ta zabuna izaziva najviše nesporazuma na terenu. Minimalna plata je zakonska garancija za standardni učinak i puno radno vrijeme — ne apsolutni iznos koji se isplaćuje bez obzira na broj odrađenih sati. Radnik koji je pola mjeseca bio na bolovanju ima pravo na naknadu obračunatu po posebnim pravilima za taj period, a ne na pun iznos minimalca za mjesec u kojem nije radio puno radno vrijeme. Problem nastaje kada poslodavci ovo pravilo zloupotrebljavaju i izmišljaju „nepuno radno vrijeme“ da bi opravdali nižu isplatu radniku koji je zapravo radio puni fond sati — to je već čista povreda zakona, a ne izuzetak.

Najčešća pitanja

Brojka od 1.027 KM zvuči kao tehnički detalj iz jedne vladine odluke, ali u praksi je to linija razgraničenja između zakonitog i nezakonitog ugovora o radu za stotine hiljada radnika u FBiH. Zanimljivo je da upravo razlika u metodologiji između entiteta — jedinstven iznos u FBiH nasuprot stepenovanju po spremi u RS — otvara pitanje koje zakonodavac za sada nije riješio: šta se dešava kada isti poslodavac posluje u oba entiteta i mora uskladiti dvije potpuno različite logike obračuna. Za radnika to praktično znači jedno: iznos na papiru vrijedi manje od onoga što stvarno piše na platnom listiću, pa je taj listić — a ne usmeno obećanje poslodavca — jedini dokaz koji se računa pred inspekcijom ili sudom.

Izvori

• Vlada Federacije BiH — Odluka o iznosu najniže plaće za 2026. godinu (čl. I, „Sl. novine FBiH“ 100/25)
• Zakon o radu FBiH, čl. 78. i čl. 139a. („Sl. novine FBiH“ 26/16, 89/18, 44/22, 39/24)
• Odluka o najnižoj plati u Republici Srpskoj za 2026. godinu, „Službeni glasnik RS“, broj 115/25

Ovaj članak ima informativni karakter i ne predstavlja pravni savjet za konkretan slučaj. Iznosi i propisi mogu se mijenjati — za tačnu i aktuelnu informaciju obratite se advokatu ili nadležnoj inspekciji rada.