Odbijanje pružanja hitne medicinske pomoći – šta pacijent može poduzeti?

Zakon o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata i propisi o hitnoj medicinskoj pomoći propisuju da svaka zdravstvena ustanova mora imati uspostavljen sistem trijaže, odnosno prioritizacije pacijenata prema hitnosti stanja, tako da pacijent sa simptomima koji ukazuju na moguć infarkt, poput jakih bolova u grudima, po pravilu mora biti pregledan izuzetno brzo, praktično odmah po dolasku, a ne čekati u redu poput pacijenata sa manje hitnim tegobama, tako da opisano trosatno čekanje, ukoliko su simptomi vašeg oca zaista bili jasno prijavljeni osoblju, predstavlja ozbiljnu indiciju propusta u organizaciji trijaže i pružanju hitne pomoći. Da biste utvrdili da li postoji odgovornost doma zdravlja, potrebno je pribaviti kompletnu medicinsku dokumentaciju o dolasku vašeg oca, uključujući vrijeme prijave, navedene simptome prilikom trijaže i vrijeme kada je konačno pregledan, jer ti podaci pokazuju da li je osoblje adekvatno procijenilo hitnost njegovog stanja na osnovu iznesenih simptoma, a nezavisno medicinsko vještačenje može utvrditi da li je kašnjenje u dijagnostikovanju i liječenju infarkta doprinijelo težini posljedica po zdravlje vašeg oca. Ukoliko se utvrdi da je do kašnjenja došlo usljed propusta osoblja u prepoznavanju hitnosti stanja, a ne usljed objektivno opravdane preopterećenosti sistema u tom trenutku, imate pravo podnijeti pritužbu upravi doma zdravlja i nadležnom entitetskom ministarstvu zdravlja, kao i pokrenuti parnični postupak radi naknade štete ukoliko je kašnjenje dovelo do težih zdravstvenih posljedica po vašeg oca nego što bi bile da je pravovremeno zbrinut, a savjetujem da se za procjenu izgleda takvog postupka obratite advokatu specijalizovanom za medicinsko pravo.